Visteria ili kod nas poznata kao plava kiša ima nekoliko varijeteta – Wisteria sinensis (kineska visterija), Wisteria floribunda (japanska visterija) i Wisteria frutescens ili američka visterija. Dugovečna je biljka, a postoje primerci stari ceo vek, teški oko dve tone sa milion cvetova.

Doba cvetanja: Sve visterije cvetaju krajem proleća i početkom leta. Cvetovi su smešteni u grozdaste cvasti uglavnom plavo purpurne, boje lavande, sleza i bele boje. Kineskoj i japanskoj visteriji nekada treba mnogo vremena da procvetaju (čak i nekoliko godina), dok američka visterija, iako manje robusnog rasta, cveta već u drugoj godini. Ukoliko želite bujan rast i obilno cvetanje onda su japanska i kineska visterija dobar izbor, ali nabavite starije sadnice koje su po pravilu i po nekoliko puta skuplje
Miris biljke: Miris je izuzetno prijatan i intenzivan. Pravi efekat se postiže kada je posađena na pergole
Preporuka za sadnju: Za visteriju je neophodan oslonac (pergole ili lestvaste merdevine). Sadite je na mestima gde često boravite što zbog prijatnog mirisa, što zbog hladovine. Mogu se gajiti i kao mala stabla, ali ih onda treba redovno i jako orezivati. Ne sadite je uz kuću jer jakim rastom i velikom masom može oštetiti prilazne staze i fasadu.
Svetlo/pozicija: Traži svetla i prozračna mesta. Ukoliko je posadite na senovitu poziciju vrlo brzo će »pobeći« za svetlom. Zaklonite je od ledenih zimskih vetrova.
Temperatura: Vrlo su otporne na niske temperature. Naše kontinentalne zime preživljavaju bez problema. Prve dve godine potrebno ih je malo zaštititi. Ne smetaju joj ni visoke letnje temperature ukoliko nisu udružene sa suvim toplim vetrovima
Presađivanje: Voli kiselo (pH 6,2) i dobro drenirano zemljište. Teško podnosi ležeću vodu. Prilikom sadnje obavezno dodajte sporootpuštajuće đubrivo i ovo ponovite svake sezone
Orezivanje: Iako orezivanje visterija nije neophodno može se poduzeti kao jedna od mera kojom se stimuliše cvetanje. Ukoliko visterija ne cveta orezujte je redovno u nekoliko puta godišnje (u rano proleće nakon cvetanja i u mirovanju u toku zime). Nekada je dobro da se oreže i korenje u toku jeseni ukoliko ni nakon orezivanja i prihrane ne procveta
Razmnožavanje: Razmnožava se semenom i poluzrelim reznicama u avgustu. Seme posejte čim mahune počnu da pucaju. Reznice stavljane na ožiljavanje u toku avgusta ukoreniće se do sledećeg proleća. Za ožiljavanje koristite čist sterilisan pesak i hormon za ožiljavanje drvenastih reznica
Zalivanje: Razvijene biljke su vrlo otporne na sušu, ali im svakako prija dodatno zalivanje u toku leta. U rano proleće izbegavajte da ih zalivate jer ne podnose preteranu vlagu na korenu. Redovno zalivanje potrebno je mladim biljkama do druge godine

Prihranjivanje: Ukoliko ne cveta, pojačajte prihranu fosfornim đubrivima. Kombinacija 10:52:10 nekoliko puta u toku proleća može biti od pomoći. Ukoliko redovno cveta, biće dovoljna jedna prihrana u proleće, a ostatak hrane možete nadoknaditi dajući neko od standardnih đubriva za cvetanje. Dodavanjem sporootpuštajućih đubriva u proleće pomoći ćete u održavanju odgovarajuće pH reakcije zemljišta. Stajnjak nije preproručljiv zbog visoke pH vrednosti