Pridružite se akciji

…za verne čitaoce   magazina.

Želite da se pohvalite svojom baštom, terasom ili sobnim biljem

Treba vam bilo kakav savet ili pomoć u nezi ili kombinovanju ukrasnog bilja

Voleli biste da u našem magazinu drugi vide vaše zeleno okruženje

A pri tom kuvate dobru kafu

Mailom ili poštom pošaljite fotografije vaše bašte, terase ili sobnog ukrasnog bilja kao i kontakt telefon…odabraćemo najinteresantnije, pozvaćemo vas i dolazimo u goste

Unapred se radujemo druženju!

citaoci@flora-magazin.rs

Magazin Flora,
Put za Crvenku 15,
11211 Borča, Beograd

admin - јун 12th, 2010 | Kategorije flora 5, leto 2010 | 10 komentara -

Visterija

Visteria ili kod nas poznata kao plava kiša ima nekoliko varijeteta – Wisteria sinensis (kineska visterija), Wisteria floribunda (japanska visterija) i Wisteria frutescens ili američka visterija. Dugovečna je biljka, a postoje primerci stari ceo vek, teški oko dve tone sa milion cvetova.

Doba cvetanja: Sve visterije cvetaju krajem proleća i početkom leta. Cvetovi su smešteni u grozdaste cvasti uglavnom plavo purpurne, boje lavande, sleza i bele boje. Kineskoj i japanskoj visteriji nekada treba mnogo vremena da procvetaju (čak i nekoliko godina), dok američka visterija, iako manje robusnog rasta, cveta već u drugoj godini. Ukoliko želite bujan rast i obilno cvetanje onda su japanska i kineska visterija dobar izbor, ali nabavite starije sadnice koje su po pravilu i po nekoliko puta skuplje
Miris biljke: Miris je izuzetno prijatan i intenzivan. Pravi efekat se postiže kada je posađena na pergole
Preporuka za sadnju: Za visteriju je neophodan oslonac (pergole ili lestvaste merdevine). Sadite je na mestima gde često boravite što zbog prijatnog mirisa, što zbog hladovine. Mogu se gajiti i kao mala stabla, ali ih onda treba redovno i jako orezivati. Ne sadite je uz kuću jer jakim rastom i velikom masom može oštetiti prilazne staze i fasadu.

Nastavak teksta »

admin - јун 12th, 2010 | Kategorije flora 5, leto 2010 | Nema komentara -

Egzotika za svakoga

Šta palme vole? Zašto u našim uslovima nisu tako raskošne? Koju odabrati  za baštu? Mogu li se gajiti u saksijama? Mogu li se proizvesti iz semena?  Da li je tačno da seme palme teško klija? Mnogo je pitanja vezanih za  negu egzotičnih lepotica kakve su palme.

Tačno je da naši klimatski uslovi nisu idealni za raskošan rast palmi, ali svakako se mogu gajiti lepe, zdrave i u svojoj punoj lepoti. Palme se po pravilu razmnožavaju semenom. Svega je nekoliko žbunastih vrsta koje se mogu razmnožavati odvajanjem mladih izbojaka od glavne biljke. Iako prave velike količine semena, klijavost je uvek problematična. Semenu velikog broja vrsta palmi potrebno je više od 100 dana da proklija, a i tada proklija svaka peta semenka. Ipak, klijavost se može značajno povećati ukoliko se držite nekoliko osnovnih koraka.

Nastavak teksta »

admin - јун 12th, 2010 | Kategorije flora 5, leto 2010 | Nema komentara -

Lepotice koje puze

Zašto se klematis ne penje uz stub? Zašto se mirisni grašak i paradajz ne penju uz lestvičaste potpore? Neke puzavice rastu pokrivajući površinu, neke se lepe za podlogu dok se neke uvijaju oko oslonca. Prepoznajte kako se koja penje

Gajenje puzavica jedan je načina da se sačuva prostor u bašti. Veliki izbor biljaka ovog tipa omogućuje nesvakidašnje uživanje u mirisnom grašku, pasiflori, klematisu ili raskošnoj bugenviliji. Čitav vizuelni doživljaj bašte posebno se menja postavljanjem drvenih ili metalnih mreža po kojima se ove puzavice penju. Treba voditi računa pri izboru mreža koje služe kao oslonci za puzavice, jer se svaka ne penje na isti način.

Vitice

Ukrasni grašak je dobar primer ovakvog tipa penjanja. Vitice su kožaste, žičaste strukture, raspoređene dužinom stabla i slobodno se pružaju u vazduh dok ne dođu u kontakt sa osloncem koji zatim obuhvataju obavijajući se oko njega. Kada se jednom uspostavi kontakt, vitice se uvijaju praveći kovrdže i privlačeći biljku osloncu. Postoje dve vrste vitica. Vitice na stablu (pasiflora i vinova loza) koje izbijaju iz samog stabla i vitice na listovima (ukrasni pasulj i grašak) koje izgledaju slično prethodnim, ali zapravo predstavljaju modifikovane listove koji izbijaju iz lisnog pazuha ili na račvanjima liski.

Nastavak teksta »

admin - јун 10th, 2010 | Kategorije flora 5, leto 2010 | Nema komentara -

Senka puna raskoša

Ne brinite ako mesta na kojima možete gajiti ukrasne biljke nisu osunčana. Postoji veliki broj veoma dekorativnih vrsta koje vole senku.

I senovita mesta u bašti možete ispuniti bojom i teksturama. Ovakva mesta su uobičajeno problematična za svakog hobistu. Ovde nećete uspeti da gajite impozantne ruže ili delfinijume, ali se u senovitim baštama mogu urediti takve kompozicije koje na sunčanim pozicijama ne možete ni zamisliti. Prvenstveno razmotrite nivo zasenjenosti, stanje zemljišta i napravite pravi izbor biljaka.

Nastavak teksta »

admin - јун 10th, 2010 | Kategorije flora 5, leto 2010 | Nema komentara -

Plodored za zdrav povrtnjak

Više godina na jednoj površini ne treba gajiti papriku, paradajz, plavi patlidžan, krompir ili duvan. Isto tako, navedeno povrće nije dobro kombinovati u plodoredu ukoliko želite zdrav i bogat povtnjak.

Najvažniji princip

Jednu za drugom ne treba gajiti vrste iz iste botaničke familije jer su one po pravilu osetljive na iste patogene (prouzrokovače bolesti). To u praksi znači da na jednoj površini ne treba gajiti papriku, paradajz, plavi patlidžan, krompir
ili duvan više godina ili navedene vrste kombinovati u plodoredu. Za navedene useve dobri predusevi su kukuruz, žitarice, suncokret, šećerna repa ili povrtarske vrste pasulj, boranija, grašak, korenasto-krtolaste vrste, luk.

Gajenje različitih biljaka na određenoj površini ima uticaj na strukturu zemljišta i sastav hranljivih materija u njemu. Način obrade i đubrenja zemljišta pri gajenju različitih useva utiče na poboljšavanje njegove strukture i održavanja balansa najvažnijih hranljivih elemenata. Pri monokulturi, odnosno gajenju samo jednog useva tokom više godina, dolazi do narušavanja strukture zemljišta i pojave manjka određenih hraniva koje taj usev najviše troši.

Nastavak teksta »

admin - март 13th, 2010 | Kategorije flora 4, proleće 2010 | Nema komentara -

Neprijatelji proleća

Iako najlepše godišnje doba, proleće donosi i štetne insekte i bolesti na biljkama. Preventivnom zaštitom štetne posledice se mogu svesti na minimum.

Lisne vaši (Aphids)

Prvi insekti koji se bude u proleće su zelene lisne vaši. Na vrhovima mladih izbojaka primetićete kolonije ovih vaški koje su često zbog boje tečko uočljive. Biljke će prestati da cvetaju, pojaviće se srebrne prevlake na listovima, izbojci će se deformisati i povećava se opasnost od napada virusnih infekcija koju ove vaške prenose.
Prvu pojavu ovih insekata treba suzbijati nekim od kontaktnih insekticida. Čim temperature pređu 10ºC, počnite sa zalivanjem Actarom. Na nižim temperaturama protok sokova kroz biljku je usporen, pa je i transport preparata slabiji. Zato prve vaške uvek suzbijajte na licu mesta, a Actarom ćete obezbediti produženi efekat.

Korist od korova

Prilikom obilaska bašte obratite pažnju na korovske biljke. One počinju da rastuna značajno nižim temperaturama pa su i prve izložene napadu zelenih vaši. Iako neprijatni korovi su u ovom trenutku od koristi jer su indikatori napada vaški.

Nastavak teksta »

admin - март 13th, 2010 | Kategorije flora 4, proleće 2010 | Nema komentara -

Kamelija (Camellia sp.)

Sjajnih, kožastih listova i raskošnih cvetova kamelija je verovatno najpopularnija cvetnica. Bez obzira na poteškoće u gajenju redovan je stanovnik svake bašte. Nije jednostavna za gajenje, ali uz malo truda uživaćete u pravoj lepotici. Zemljište mora da bude kiselo i bez dodatka gline. Ovo je jedan od najvećih problema u gajenju kamelija. Čak i da prezimi našu kontinentalnu zimu, neodgovarajuće zemljište je ubija. Sadite je u supstratima za rododendrone.

Doba cvetanja: Ovaj zimzeleni žbun cveta u kasnu zimu, a cvetove zadržava i u toku proleća. Vrlo je atraktivna i omiljena bez obzira na poteškoće u gajenju. Camellia sasanqua počinje sa cvetanjem već u kasnu jesen, Camellia japonica i Camellia williamsii počinju da prave pupoljke od sredine zime i cvetaju od kraja zime do kasnog proleća.
Miris biljke: Nema intenzivan miris. Omiljena je zbog svojih duplih ili poluduplih cvetova u crvenoj, roze, beloj boji ili kombinacijama ovih boja
Preporuka za sadnju: Mogu je uništiti naše oštre i vetrovite zime, pa je dobro da je gajite u velikim saksijama koje možete uklopiti u baštenski ambijent. Odlično se uklapa u kombinacije sa zimzelenim i listopadnim šibljem, ali posađena tako da bude u prvom planu.

Nastavak teksta »

admin - март 13th, 2010 | Kategorije flora 4, proleće 2010 | Nema komentara -